ZELENA KNJIŽNICA - suradnja GKSB i BED-a



Zelena knjižnica tj. Zeleni kutak u Gradskoj knjižnici Slavonskog Broda osnovan je 2019. godine u suradnji sa Brodskim ekološkim društvom-BED-om. Zelena knjižnica je projekt u RH započet 2011. g. povodom Međunarodne godine biološke raznolikosti s ciljem edukacije javnosti i širenja svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša. Putem nacionalne akcije „Pokrenimo zelene knjižnice“, uz podršku Zelene akcije kroz knjižnice i knjižničarska društva nastoji se senzibilizirati javnost o važnosti očuvanja našeg jedinog staništa – planete Zemlje. Cilj Zelenih knjižnica je edukacija javnosti i širenje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša kroz projekcije dokumentarnih filmova, stručna predavanja, tribine, radionice i promocije knjiga. Ravnateljica GKSB Ružica Bobovečki i Iris Beneš ispred BED-a složile su se kako projekt Zelene knjižnice nije samo fizički prostor, nego širi prostor suradnje i kanal preko kojeg će informacije o zaštiti okoliša, prirode i održivom razvoju lakše dolaziti do šire publike.


AKTIVNOSTI U ZELENOJ KNJIŽNICI

Uzgajajmo hranu, podržavajmo sezonsko i lokalno!(Ožujak 2024.)


21.03.2024. u 18:00 sati u Slavonskom Brodu u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Slavonski Brod održano je predavanje "Kako imati vlastitu hranu dostupnu cijele godine". Predavanje i razmjena sjemena u sklopu programa Zelene knjižnice organiziralo je Brodsko ekološko društvo-BED u suradnji sa Gradskom knjižnicom Slavonski Brod. Izniman interes naših sugrađana pokazao je da interes i volja za uzgojem hrane i očuvanjem sjemena postoji i u našoj zajednici. Među mnogima je odjeknula poruka da je odluka da hranu sami proizvodimo ili da izborom hrane podržavamo lokalne poljoprivrednike aktivistički čin. A kad podržavamo one koji u svojoj proizvodnji pažnju posvećuju tlu, vodi i biološkoj raznolikosti, zaista činimo društveno korisnu stvar! Predavačica Silvija Kolar-Fodor iz udruge Biovrt-u skladu s prirodom otkrila nam je kako u vlastitom vrtu uzgajati i imati vlastitu hranu dostupnu tijekom cijele sezone. Kako produžiti vrtlarsku sezonu određenim vrstama, što uzgajati na vrtu i tijekom zimskih dana, što sijati i više puta u godini te koje kulture pohraniti na najbolji način da su vam dostupne u vrijeme i kad ne rastu na vrtu. Svaki sudionik/ca predavanja dobio je na poklon paketić sjemena iz biovrta. Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala biovrt , a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.

KLIMA NAM SE KLIMA (Studeni 2023.)


Od 30. studenoga do 12. prosinca 2023. u Dubaiju (UAR) održava se 28. konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 28) – godišnje okupljanje država potpisnica Konferencija stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) (197 zemalja i Europska unija).
U ovoj godini doživjeli smo poplave u proljeće, olujna ljetna nevremena sa vjetrom preko 200 km na sat, cvjetanje voćaka u listopadu i, kako sad stvari stoje najtopliju godinu ikad izmjerenu. Ne uložimo li u ambiciozno djelovanje u području klime, budući troškovi dugoročnih gospodarskih poremećaja i negativni utjecaji na društvo daleko će premašiti troškove tih ulaganja. U okviru programa Zelena knjižnica koji zajedno provode Brodsko ekološko društvo-BED i Gradska knjižnica Slavonski Brod na društvenim mrežama educirat ćemo građanstvo o osnovnim pojmovima vezanim za klimatske promjene, te organizirati nagradni kviz u kojem možete sudjelovati klikom na LINK.
Ispunjavanje kviza biti će moguće i fizički u prostorima gradske knjižnice, a svi koji odgovore točno ući će u bubanj za 3 nagradna poklon paketa. (Ceker, majica, notes ).

Mali pojmovnik o klimi:

ADAPTACIJA-MITIGACIJA
Bolje spriječiti - nego liječiti. Ako više nešto ne možemo spriječiti, trudimo se bar ublažiti i smanjiti posljedice (mitigacija) a na kraju pribjegavamo mehanizmima adaptacije tj. prilagodbe. Mitigacijom rješavamo uzrok, a adaptacijom posljedice.
Primjer: Na brodu imamo rupu kroz koju ulazi voda – mitigacijskim mjerama ćemo je začepiti, a adaptacijskim pokušati tu vodu izbaciti iz broda kako ne bi potonuli, ali voda će nam kroz rupu svejedno ulaziti.
BIORAZNOLIKOST
Kriza bioraznolikosti i klimatska kriza su međusobno blisko povezane, promjene u klimi utječu na promjene u ponašanju i životnom ciklusu životinjskih i biljnih vrsta, promjene brojnosti i rasprostranjenosti vrsta, sastava zajednica, strukture staništa i procesa u ekosustavima. Šire se bolesti do tad netipične za podneblje. Očuvanjem genetskih resursa i bioraznolikosti omogućujemo veću otpornost na takve krize.
COP 28
Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.Od 30. studenoga do 12. prosinca 2023. u Dubaiju (UAR) održava se 28. konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 28) – godišnje okupljanje država potpisnica Konferencija stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC).
GLOBALNO ZAGRIJAVANJE - KLIMATSKE PROMJENE
Posljedica porasta koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Do njega dolazi putem najviše putem izgaranje fosilnih goriva – kroz proces izgaranja plinova stvara se omotač u atmosferi koji zadržava sunčeve zrake na i tako podiže temperaturu na Zemlji. Klimatske promjene opisuju trend vremenskih prilika koje su tipične za neku regiju u dužem periodu.
IPCC
Intergovernmental Panel on Climate Change tj. Međuvladin panel o klimatskim promjenama – odražava znanstveni konsenzus o uzrocima klimatske krize, hitnosti djelovanja na krizu, njezinim primarnim uzrocima, te trenutnim razornim učincima posebno na klimatski najosjetljivija područja, kao i o nepovratnoj šteti koja će se dogoditi ako zagrijavanje prijeđe 1,5 °C, čak i privremeno. Zadnji IPCC izvještaj objavljen je u ožujku 2023. Tisuće znanstvenika iz cijelog svijeta doprinose radu IPCC-a i dobrovoljno izdvajaju svoje vrijeme kao autori IPCC-a kako bi procijenili tisuće znanstvenih radova objavljenih svake godine te i pružili sveobuhvatan sažetak podataka i preporuke za djelovanje.
PARIŠKI SPORAZUM
Prvi dogovor koji je ujedinio međunarodnu zajednicu u cilju održavanja svjetske temperature na "znatno ispod" dva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, ili na 1.5 ako je to moguće kroz smanjenje emisija stakleničkih plinova. Pariški sporazum 2015. je ratificiralo 195 država.
STAKLENIČKI PLINOVI
Plinovi koji dodatno zadržavaju toplinu od Sunca u atmosferi našeg planeta.Sunce obasjava Zemlju širokim spektrom zračenja. Dio infracrvenog zračenja se reflektira natrag u svemir osim ako ne naiđe na molekulu stakleničkog plina koja ju apsorbira te u nekom trenutku ispusti u atmosferu što dodatno zagrijava istu. Od početka industrijske ere ljudske su aktivnosti dovele do ispuštanja opasnih razina stakleničkih plinova, uzrokujući globalno zatopljenje i klimatske promjene. Glavni staklenički plinovi koje oslobađaju ljudske aktivnosti su ugljični dioksid, metan, dušikov oksid i plinovi koji se koriste za hlađenje i zamrzavanje. Ugljični dioksid primarni je staklenički plin koji proizlazi iz ljudskih aktivnosti, posebice izgaranja fosilnih goriva, krčenja šuma i promjene načina na koji se zemljište koristi. Naše oslanjanje na fosilna goriva dovelo je do povećanja koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi za 50 posto u posljednjih 200 godina. Metan je još jedan važan staklenički plin koji je odgovoran za 25 posto globalnog zatopljenja i oslobađa se tijekom vađenja i transporta ugljena, plina i nafte, kao i odlagališta otpada i poljoprivredne prakse.

Zdrava hrana, briga o planeti ! (Listopad 2023.)


Kako odabirom stila prehrane i porijeklom hrane koju koristimo utječemo na vlastito zdravlje, okoliš i društvo, te na što je važno obratiti pažnju kako bismo napravili pozitivne promjene. Zašto je važno sačuvati sjeme, što je prehrambena suverenost, kako smanjiti otpad od hrane BED je, uz predavanje „Kako i zašto ono što jedemo utječe na nas i na planetu na kojoj živimo?“ tom prilikom predstavio i brošuru "Skuhat ću, neću baciti" te program Ministarstva poljoprivrede "Hrana nije otpad". U nastavku, slijedila je projekcija kratkog filma pod nazivom "Sjeme slobode" i na kraju zanimljiva diskusija s građanima o navedenoj temi.

Uz važne međunarodne datume progovaramo o zaštiti okoliša i prirode (Lipanj 2023.)


Kako bi ukazali na vrijednosti zaštite naših prirodnih resursa i okoliša uz prigodne datume, u sklopu programa Zelene knjižnice Gradska knjižnica Slavonski Brod i Brodsko ekološko društvo-BED 1.lipnja 2023. pozvali su građane na besplatne projekcije filmova. Prikazani su filmovi Sava – susret kulture i prirode i Priča o plastici, film pokreta Break Free From Plastic Besplatno preuzimanje i prikazivanje filmova u sklopu akcije “Pokrenimo zelene knjižnice” omogućila je Zelena akcija u suradnji s Komisijom za zelene knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva i Društva bibliotekara Istre.

Proširena zelena knjižnica u GKSB (Svibanj 2023.)


Partneri na projektu Metar do bolje klime su u srijedu 17. svibnja 2023. Zelenoj knjižnici, programu koji Gradska knjižnica Slavonski Brod (GKSB) provodi u suradnji s Brodskim ekološkim društvom (BED) donirali materijale iz područja svog rada koji će biti dostupni građanima. Ove godine u suradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, udrugom BIOM te partnerima mreže Metar povećan je fundus sa edukativnim i promotivnim materijalima. Ravnateljica GKSB-a Ružica Bobovečki najavila je i daljnje aktivnosti tijekom 2023., a Iris Beneš ispred BED-a potvrdila projekciju okolišnih filmova otvorenih za građane početkom lipnja. Nakon toga održao se i Okrugli stol o klimatskim promjenama tijekom kojeg je Tomislav Cik u ime Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) predstavio sažetak šestog izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. U diskusiji je ukazano na izazove komuniciranja okolišnih i klimatskih tema građanima, ali i donositeljima odluka. Izražena je i zabrinutost oko pravednosti tranzicije koju je nužno provesti te oko smanjenog povjerenja građana imaju prema informacijama koje se pojavljuju u medijima.

Izložba uz 30 godina BED-a u GKSB(Svibanj 2019.)


U povodu 30 godina dopunili smo i organizirali smo izložbu „Sava-susret kulture i prirode” tj. „Sava kultura Natura” koja je izložena od 17.06. do 01.07.2019. u ulaznom prostoru Gradske knjižnice Slavonskog Broda.

Otvorena zelena knjižnica (Svibanj 2019.)


Brodsko ekološko društvo (BED) i Gradska knjižnica Slavonski Brod povodom Dana grada Slavonskog Broda i 30 godina rada BED-a otvorili su u četvrtak, 16. svibnja 2019. g u prostorima GKSB-a Zelenu knjižnicu. Kao uvod, Iris Beneš, programska koordinatorica BED-a i predstavnica Zelenog foruma u Odboru za praćenje Programa ruralnog razvoja održala je edukaciju „Poljoprivreda koja štiti prirodu“. Edukacija je bila namijenjena članicama mreže za zaštitu okoliša i prirode u RH, Zelenog foruma ali otvorena i zainteresiranim građankama/ima. Edukacija je dio dvodnevnog programa u kojem će okolišne udruge iz cijele RH dobiti više informacija o poljoprivredno-okolišnom programu u Programu ruralnog razvoja RH 2014.-2020. i o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, a podržana je sredstvima Mreže za ruralni razvoj. Uz inicijativu, koordinaciju i materijale Brodskog ekološkog društva-BED-a sa svojim materijalima pomogli su udruge okupljene u mrežu organizacija za zaštitu okoliša i prirode iz cijele Hrvatske - Zeleni forum, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (danas pod imenom Zavod za zaštitu okoliša i prirode MINGOR-a) te Javna ustanova za zaštićene dijelove prirode Brodsko-posavske županije Natura Slavonica. U povodu 30 godina dopunili smo i organizirali smo izložbu „Sava-susret kulture i prirode” tj. „Sava kultura Natura” koja je izložena od 17.06. do 01.07.2019. u ulaznom prostoru Gradske knjižnice Slavonskog Broda.